Štete koje uzrokuje ris

Na učestalost napada risa na domaće životinje prije svega utječe prisutnost ovaca. Osim toga utječe i niz drugih čimbenika, kao što su intenzivnost/ekstenzivnost uzgoja, način ispaše, način zaštite životinja, gustoća prirodnog plijena, prisutnost kompetitora (medvjeda i vuka), individualne razlike između životinja i drugo.

Općenito, učestalost napada ovisi o dostupnosti životinja. Kada su životinje u ekstenzivnim uvjetima nezaštićene, mogućnost napada je visoka, a najpodložnije su mlade životinje. Ukoliko su one zaštićene prisutnošću pastira, ovčarskih pasa čuvara, te električnih ili tradicionalnih ograda učestalost napada značajno je manja.

Prisutnost pastira doprinosi sigurnosti životinja tijekom dana, no u pojedinim situacijama nije učinkovita.
Ovčarski psi čuvari, kao što je tornjak koji je stoljećima uzgajan i prilagođivan uvjetima našeg okoliša, pružaju učinkovitu zaštitu, čak i kada pastir nije u blizini.
Tradicionalne ograde, od drva, metala ili kamena, drže domaće životinje na okupu, no često ne mogu spriječiti ulazak predatora: za to su najučinkovitije električne ograde.

Janje, koje je postalo plijen risa.
foto: Hubert Potočnik

U Sloveniji i u Hrvatskoj država pokriva štetu koju na domaćim životinjama uzrokuje ris. U Hrvatskoj je za nadoknadu štete nadležno Ministarstvo kulture. Vještaci Ministarstva kulture, na poziv oštečenika, dužni su u roku od 3 dana prema utvrđenom protokolu obaviti očevid na mjestu štete. Temeljem procjene vještaka, priloženog izvještaja i foto dokumentacije Ministarstvo kulture određuje iznos odštete. Isplata je vezana uz korištenje mjera za prevenciju napada, te se umanjuje u slučaju da ih vlasnik nije primjenjivao.

Dobavljeno iz "http://hr.dinaris.org/%C5%A0tete_koje_uzrokuje_ris"

Ova stranica je pogledana 724 puta. Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 09:04, 14. veljača 2007.