Projekt
Naši risovi
Genetika
Slovensko-hrvatska populacija risa je ponovno naseljena (reintroducirana) i potječe od samo šest jedinki. Kod takvih populacija vrlo lako dolazi do depresije zbog parenja u srodstvu, što često dovodi do smanjenja sposobnosti preživljavanja (bolesti, pad plodnosti, degenerativne promjene, manja sposobnost prilagođavanja promjenama u okolišu) i može smanjiti mogućnost dugoročnog preživljavanje te populacije. Izvještaji Zavoda za gozdove Slovenije i Lovske zveze Slovenije pokazuju pad plodnosti i opadanje ukupnog broja risova. Također preliminarni rezultati analize strukture populacije risa sa analizom kontrolne regije mitohondrijske DNA, koju je proveo projektni partner Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani, pokazuju da su već tri ženke, reintroducirane iz Slovačke, bile u užem srodstvu. Cilj aktivnosti je organizirati prikupljanje uzoraka tkiva i ostalog genetskog materijala dinarske populacije risa u Sloveniji i Hrvatskoj te pripremiti protokole potrebne za izolaciju i analizu DNA. Razvoj/izbor primjerenih genetskih markera je neophodan za uspješan genetski monitoring. Time ćemo postaviti temelje za istraživanje genetske strukture slovensko – hrvatske populacije risa i praćenje njene ugroženosti sa genetskog pogleda. Prikupiti ćemo uzorke tkiva ubijenih ili poginulih životinja te prikupiti uzorke neinvazivnim metodama (bez neposrednog dodira sa životinjom – uzorci dlake, izmeta), te ćemo ih pohraniti na način koji će očuvati DNA u što boljem stanju. Neinvazivni uzorci nose sve podatke potrebne za utvrđivanje populacijske strukture i izradu kompleksnih ekoloških studija, te su zato mnogo vrjedniji od drugih podataka o znakovima prisutnosti risa. Usavršiti ćemo izolaciju DNA te pripremiti protokole potrebne za to. Testirati ćemo više genetskih markera i izabrati niz onih koji će pružiti najviše informacija. Osim toga ćemo preliminarno analizirati njihovu primjerenost za individualnu genotipizaciju jedinki i utvrđivanje međusobne srodnosti. U prikupljanju genetskog materijala sudjeluju Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao i Zavod za gozdove Slovenije, Uprava šuma Delnice i Nacionalni park Risnjak. Analize će provesti Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
