Projekt
Naši risovi
Kvaliteta prostora
Pri upravljanju sa određenom životinjskom vrstom uvijek se javljaju dva temeljna pitanja: koliko primjerenog prostora postoji za život te vrste i gdje taj prostor prestaje. Odgovore možemo dobiti pomoću modeliranja primjerenog prostora, gdje na podlozi poznatih podataka o vrsti pokušamo kvantitativno i prostorno podijeliti prostor za tu vrstu. Takav je model već razvijen za područje Slovenije (objavljen u monografiji Ris v Sloveniji, 2006).
| U Sloveniji i Hrvatskoj ris prvenstveno naseljava šumska područja dinarske ekoregije. foto: Tomaž Skrbinšek |
 |
Cilj aktivnosti je takav model izraditi za cijelu populaciju risa u sjeverozapadnim Dinaridima i na temelju modela ocijeniti odgovarajući prostor za risa na razini populacije. Takav pristup nam omogućuje širok pregled prostora na kojem živi ris, iz kuta gledišta te vrste. Možemo ocijeniti gdje se nalaze područja koja su vitalna za populaciju i to poštivati pri planiranju zahvata i odlučivanju o zaštićenim područjima. Možemo raspoznati koridore koji povezuju veće habitatne krpe i prostorne zapreke koje ih razdvajaju. Utjecaj linearnih zapreka (ceste, rijeke, željeznice) na dinamiku populacije i raspoznavanje kritičnih mjesta također možemo postići pomoću ovoga modela. Moguće je i ocijeniti koliko životinja može potencijalno živjeti na tom prostoru te na temelju rasporeda i količine primjerenog prostora ocijenimo mogućnosti za trajno preživljavanje populacije (Analiza viabilnosti populacije). Poznavanje prostora sa vidika risa će biti važno pri izradi Prijedloga skupne strategije upravljanja sa dinarskom populacijom risa. Možemo očekivati da će takvo poznavanje prostora imati važan utjecaj na odlučivanje o područjima unutar mreže Natura 2000, koje je u tijeku u Hrvatskoj. Budući da zasada nije prikupljeno dovoljno podataka o dinarskoj populaciji risa upotrijebiti ćemo model koji je na temelju podataka iz Švicarske razvijen za Njemačku. Taj je model već uspješno provjeren sa podacima iz Slovenije, koji su prikupljeni tijekom kraćeg radiotelemetrijskog praćenja, te zato utemeljeno možemo očekivati njegovu lokalnu upotrebljivost. Matematički model ćemo upotrijebiti na području Slovenije i Hrvatske. Prostorno eksplicitan model odgovarajućeg prostora ćemo dodatno provjeriti sa slovenskim podacima o zabilježenim znakovima prisutnosti risa i hrvatskim podacima o stradalim risovima u proteklih 30 godina, te tako ocijeniti njegovu predikcijsku vrijednost. Temeljem izrađenog habitatnog modela i pomoću drugih podataka o prostoru ocijeniti ćemo odgovarajući prostor za risa. Razlikovati ćemo veće krpe primjerenog prostora i veze među njima, te važna prostorne zapreke koja te habitatne krpe razdvajaju i ocijeniti ćemo utjecaj lineranih zapreka na metapopulacijsku dinamiku među krpama. Ocijeniti ćemo potencijalnu veličinu populacije risa na tom području. Izradu i ocjenu modela voditi će partner Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani.
