Projekt
Naši risovi
Prehrambeni kompeticijski odnosi s drugim vrstama
Na kvalitetu staništa, sa vidika dostupnosti hrane za risa, važan utjecaj imaju posredni (vuk, lisica, divlja mačka) i neposredni (lešinari – medvjed, lisica, gavran) kompetitori. Poznavanje i razumijevanje kompeticijskih odnosa između risa i drugih predatora tj. lešinara je jedan od prioritetnih zadataka za zaštitu dinarske populacije risa. U tom se pogledu Dinarski prostor razlikuje od većine drugih područja rasprostranjenosti risa u Europi, i to po prisutnosti druge dvije zvijeri – vuka i medvjeda. Ako su unutar staništa risa prisutni lešinari, prije svega medvjed, lisica i gavran, oni mogu smanjiti iskoristivost plijena i time siliti risa na učestaliju predaciju. To posljedično smanjuje prehrambenu kvalitetu okoliša, povećava životno stanište risa te povećava konflikt risa i lovnog gospodarenja.
Cilj aktivnosti je sa prehrambenog i kompeticijskog stajališta ocijeniti kvalitetu habitata za risa te ocijeniti odnose između njega, plijenskih vrsta i njegovih kompetitora. Pronalasci su ključni za kvalitetu upravljanja sa populacijom risa (a ključni dio toga je i upravljanje populacijama plijenskih vrsta) te će se koristiti pri izradi Prijedloga skupne strategije upravljanja sa dinarskom populacijom risa. Opis aktivnosti: Kompeticijske odnose za hranu ćemo proučavati praćenjem toka konzumacije plijena risa, kojeg ćemo pronaći tijekom radiotelemetrijskog praćenja risa te tijekom redovnog monitoringa. Posrednu prehrambenu kompeticiju ćemo ocijeniti na temelju prehrambenog spektra između vuka i risa na području sjevernih Dinarida u Hrvatskoj i Sloveniji. Tijek konzumacije i kompeticije za plijen risa ćemo pratiti putem automatskih kamera.
Rezultati: Pisana prirodoslovna studija – Prehrambena kompeticija dinarske populacije risa sa drugim mesojedima i lešinarima. Znanstvena studija će biti sastavni dio Prijedloga skupne strategije upravljanja sa dinarskom populacijom risa. Studija će biti objavljena dvojezično, u 30 primjeraka u svakoj državi te distribuirana projektnim partnerima, upraviteljima i ključnim interesnim skupinama.
Aktivnost provodi Biotehnološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani u suradnji sa Zavodom za gozdove Slovenije.
