Projekt
Naši risovi
Prehrana i plijen risa
Analiza prehrane risa
Stanje i uspješnost populacije risa prvenstveno ovisi o kvaliteti prostora. U okviru postojećeg monitoringa populacije risa u Sloveniji (u Hrvatskoj u trenutku pripreme projekta monitoring uopće nije postojao) prikupljaju se podaci o znakovima prisutnosti. Druge čimbenike stanja populacije ne poznajemo i ne prikupljamo podatke o njima, no nužno su potrebni za kvalitetan, cjelovit monitoring. Modeli populacijske dinamike pokazuju da je dostupnost hrane jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na kvalitetu staništa za populaciju risa te s time mogućnosti njenog dugoročnog preživljavanja - viabilnost. Poznavanje prehrambenih navika risa omogućuje ocjenu kvalitete prostora za populaciju risa te prikladnu zaštitu i upravljanje sa populacijom plijena.
Opis aktivnosti: analiza prehrane risa je druga važna komponenta ocjene kvalitete habitata, koju ćemo provesti putem tri djelatnosti:
foto: Hubert Potočnik
- Prehranu risa ćemo analizirati putem ulova manjeg broja živih životinja i praćenja njihove aktivnosti pomoću GPS-VHF raditelemetrijskih ogrlica kroz određena razdoblja.
- Analizirati ćemo sadržaj izmeta risa koje ćemo prikupiti tijekom terenskog rada u okviru postojećeg monitoringa.
- U okviru uspostavljene mreže institucija uključenih u monitoring izabrati i analizirati vrsnu i demografsku strukturu plijena.
Aktivnost provodi Biotehnološki fakultet, Sveučilišta u Ljubljani u suradnji sa Zavodom za gozdove Slovenije.
Proučevanje vrsta koje su plijen risa
Gustoća i dostupnost divljih parnoprstaša su dva osnovna čimbenika koji utječu na gustoću populacije risa i njenu viabilnost. Predatorski način života lako dovodi do konflikta između čovjeka i risa, što je i jedan od glavnih razloga istrijebljena risa u mnogim dijelovima Europe. U prošlosti je bilo rašireno mišljenje da ris ne lovi selektivno i da zbog toga ne vrše prirodnu selekciju među plijenom. Iako njegova uloga kao selektivnog faktora još nije potvrđena. Upravljanje putem lovačkih djelatnosti ima važan utjecaj na populacije divljih parnoprstaša te time naravno ima i utjecaj na populaciju risa. Gospodarenje divljači u Hrvatskoj i Sloveniji uključuje zimsko prehranjivanje, što ima važan utjecaj na stopu preživljavanja parnoprstaša. No s druge strane takav pristup ima i neke neželjene posljedice pri prisutnosti predatora. Iako je izvještavano o predaciji nad mlađim i slabijim životinjama, točna uloga predatora još nije posve razjašnjena. Cilj istraživanja je proučiti kako trenutačno upravljanje utječe na populaciju divljih parnoprstaša (srneće i jelenske divljači) na području provođenja projekta.
foto: Franc Kljun
U okviru tih istraživanja kartirati ćemo položaj hranilišta unutar područja istraživanja (GIS). Analizirati ćemo količine i raspored dodatne hrane za srneću i jelensku divljač u prostoru i vremenu. Pratiti ćemo kretanje i sezonske migracije srneće i jelenske divljači. Divlje parnoprstaše ćemo označiti radijskim (VHF) odašiljačima, koji će lovočuvarima omogućiti praćenje njihovog kretanja. Iskusni istraživači Veterinarskog fakulteta će obučiti lovočuvare za provođenje ove aktivnosti. Provest će se određivanje starosti, fizičkog i gojnog stanja srneće i jelenske divljači koja će biti uhvaćena za obilježavanje, divljači napadnute od strane predatora, ustrijeljenih ili jedinki stradalih zbog drugih razloga. Veterinari će sudjelovati u hvatanju živih životinja te će pri tome odrediti njihov zdravstveni status. Uzorci će se prikupljati od živih i mrtvih životinja.
Istraživanja će voditi Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dok će veći dio terenskog rada provesti Hrvatske šume, Uprava šuma Delnice. U akciju će biti uključeni Nacionalni park Risnjak.
